Šećući besciljno gradom, siromašni skitnica (Charlie Chaplin) naišao je na prekrasnu djevojku (Virginia Cherrill) koja prodaje cvijeće. Kad je shvatio da je slijepa, sažalio se i kupio jedan cvijet. Iste večeri, dok je sjedio uz rijeku, u njegovoj se blizini pijani muškarac (Harry Myers) pokušao ubiti.

Skitnica ga je odgovorio od nauma, a zauzvrat ga je taj muškarac, inače vrlo bogat čovjek, pozvao svojoj kući. Sutradan je skitnica novcem posuđenim od bogataša kupio cijeli buket od cvjećarice i provozao je gradom u bogataševu autu.

A kad je doznao da njegovoj voljenoj prijeti deložacija, ali i da postoji liječnik koji operira oči, skitnica je čvrsto odlučio nabaviti još novca kako bi joj pomogao...


U vrijeme kad je Hollywood zahvatila 'govorna' groznica, legendarni Charlie Chaplin upravo je stvarao 'Svjetla velegrada', film koji su mnogi kritičari proglasili njegovim najboljim ostvarenjem. No, iako je mogao napraviti zvučni film, Chaplin je 'Svjetla velegrada' dovršio kao nijemi film, s izuzetkom naknadno snimljene zvučne kulise i pokojeg zvučnog efekta.

On je pokazao da mu za stvaranje savršenog filma nije potreban govor. Njegova pantomima besprijekorno demonstrira cijelu lepezu osjećaja, te jednako uspješno izaziva u gledatelja urnebesan smijeh i sjetno suosjećanje. Scene poput upoznavanja skitnice i bogataša, nezaboravnog boks meča ili nespretnog skitničinog silaska sa statue zauvijek su ušle u antologiju (slapstick) komedije, a one poput prvog susreta skitnice i prodavačice cvijeća te neizrecivo lijepog svršetka (koji se i dan-danas smatra možda i najdirljivijim trenutkom filmske povijesti) vjerojatno nikada neće biti nadmašene.

'Svjetla velegrada' potpuno su autorsko djelo legendarnog filmaša - osim produkcije, režije, scenarija i glavne uloge, Chaplin je autor glazbe te montažer - a svaki segment filma potvrđuje Chaplinov stvaralački genij. Orson Welles upravo je 'Svjetla velegrada' naveo kao svoj najdraži film. Američki National Board of Review dodijelio je ovom filmu nagradu u kategoriji najboljeg filma 1931.