Vraćajući se kući iz noćne smjene, siromašni radnik Valent (Rade Šerbedžija) slučajno prisustvuje međusobnom obračunu kriminalaca i pronalazi torbu punu novca. Pošteni i skromni Valent, kojemu bi se sve želje ispunile kada bi mogao svojoj djeci svaki dan priuštiti meso, planira odnijeti novac na policiju, no ubrzo ga, pod utjecajem supruge, odluči zadržati.

Nakon što počne trošiti više no uobičajeno, Valenta primjećuje susjed mesar (Fabijan Šovagović), pripadnik kriminalnih krugova, i ubrzo ga počinje pritiskati da vrati novac njegovim prijateljima. Valentov najbolji prijatelj Žac (Ljubo Zečević) u vezi je s mesarovom kćeri (Anja Šovagović-Despot)...

Središnje redateljsko mjesto u hrvatskom filmu osamdesetih zasigurno pripada Zoranu Tadiću, autoru jednoga od najcjelovitijih autorskih opusa tih godina, gledamo li i u širim okvirima od hrvatskih. Autor koji se sedamdesetih afirmirao nizom briljantnih dokumentaraca (Druge) prvi igrani film snimio je tek kao četrdesetogodišnjak, 1981., kultni "Ritam zločina". Nakon toga do 1990. nanizao je ukupno 6 filmova, tematski vezanih uz svijet zagrebačkih predgrađa i usamljenika koji ih naseljavaju (Treći ključ, Čovjek koji je volio sprovode, Osuđeni, Orao), da bi tijekom devedesetih snimio jedan jedini film, "Treću ženu".

Jedan od najboljih Tadićevih filmova svakako je "San o ruži", briljantni socijalni krimić o radniku koji neuspješno pokušava ostati pošten u korumpiranom društvu. Kao i svi ostali Tadićevi filmovi i "San o ruži" prepun je izvrsnih glumačkih ostvarenja. R. Šerbedžija ostvario je u njemu jednu od svojih najboljih uloga, a F. Šovagović nagrađen je u Puli Zlatnom arenom za najbolju epizodu. Scenarij filma kao i svih ostalih Tadićevih, osim "Čovjeka koji je volio sprovode", potpisao je književnik i akademik Pavao Pavličić.